Drvo koje donosi i 50.000 evra po hektaru

Ljubiša Tošić, iz Trnavske Rijeke kod Preševa, trenutno gaji sedam hiljada sadnica paulovnije i sa ortakom iz Australije planira otvaranje prvog pogona na jugu Srbije za preradu ovog brzorastućeg drveta, za koje kaže da može da donese zaradu od 50.000 evra po hektaru za četiri godine.

Jedan hektar, na kojem stane 6.200 sadnica, za četiri godine može da donese zaradu i do 100.000 maraka

Ako sve ide po planu, prvi pogon na jugu Srbije za preradu brzorastućeg drveta paulovnije, koje nazivaju drvetom budućnosti, biće izgrađen u ataru sela Trnavska Rijeka kod Preševa. Izgradnju jedinstvene fabrike najavljuje Ljubiša Tošić koji se od prije tri godine bavi proizvodnjom paulovnije. Prve sadnice proizveo je iz sjemena 2014. godine, a već naredne godine imao je biljke spremne za sadnju u njivi. Polovinom aprila ove godine zasadio je paulovniju na jednoj parceli i za godinu dana očekuje da narastu do osam metara visine.

Ljubiša je studirao mašinstvo, potom je radio u jednoj slovenačkoj firmi, a zatim podigao staklenik za proizvodnju cvijeća. Kada je čuo priču o paulovniji, njenim karakteristikama i mogućnostima koje pruža, odlučio se za njenu proizvodnju i danas je najveći proizvođač ovog drveta na jugu Srbije. Trenutno ima oko sedam hiljada sadnica, tvrdi da su odličnog kvaliteta i prodaje ih po cijeni od pedeset dinara. Iinteresovanje kupaca premašuje njegove trenutne kapacitete.
“Za proizvodnju sadnog materijala paulovnije odlučio sam se zbog toga što je to prijatan, interesantan i finansijski isplativ posao. Počeo sam 2014. godine i do sada sam isprobao i naučio neke osnovne stvari iz ove oblasti, ali u svakom slučaju sam već sposoban da proizvedem sadnicu odličnog kvaliteta koja zasađena u njivi daje dobre rezultate. Na svakoj parceli, sa urednim navodnjavanjem i obradom, paulovnija prve godine poraste četiri, a druge osam metara. Može da bude dobar izvor prihoda, a sa otvaranjem fabrike za preradu zaokružuje se proizvodnja od njive do finalnog proizvoda”, smatra.
Upravo zato je odlučio da sa ortakom otvori pogon za preradu paulovnije, u kojem bi moglo da se zaposli petnaestak ljudi. Dok ne stigne paulovnija, za početak će praviti pelet i brikete od bukve i hrasta.
“Za pogon se uveliko pripremamo. Imam komšiju koji živi u Australiji, ima dobru firmu, zapošljava 400 ljudi i ima veliki obrt. On je kupio imanje pored moje njive na području Trnavske Reke blizu pruge. To je bilo zapušteno zemljište, pa smo uložili mnogo truda da ga raskrčimo. Posjekli smo žbunje, povadili korijenje. Već smo raskrčili dva i po hektara i sada predstoji oranje, priprema zemljišta i kopanje bunara, pošto paulovnija ne može bez vode. Naša je ideja da pored naših parcela niknu novi zasadi, da podstaknemo kooperante da sade paulovniju, da im dajemo sadnice i da je za četiri godine otkupljujemo na samoj njivi. Korist od ovog posla je višestruka, a pored mogućnosti za dobru zaradu, treba svakako misliti i na čuvanje šuma. Bavim se pečurkama, često sam u šumi i znam kako izgledaju naše šume. Preko pedeset posto je posječeno”.
Od ovog posla može lijepo da se živi. Jedan hektar, na kojem stane 6.200 sadnica, za četiri godine može da donese zaradu i do pedeset hiljada evra. Za to vrijeme, naime, napravi masu od najmanje jednog kubnog metra.

Paulovnija se koristi i kao tehnička građa za izradu jahti, namještaja i muzičkih instrumenata

Prva faza podrazumjeva proizvodnju iz sjemena koje nabavlja iz Kine posredstvom jednog prijatelja iz Jagodine koji je ovlašćen za uvoz. Ima nekoliko vrsta paulovnije, a Ljubiša je eksperimentisao sa hibridom 950 i sa šan tongom. Dosta toga je naučio preko interneta, ali, kaže, u praksi nije baš tako. Sve zavisi od umješnosti proizvođača i uslova proizvodnje. Prvo mora da se proizvede dobra sadnica iz sjemena, da razvije dobar korijenov sistem, jer je to osnovni uslov da biljka dobro raste. Mora da ima sistem za navodnjavanje, ali ne smije ni previše da se navodnjava, jer korijen može da požuti i da se pojavi plamenjača, uprkos tome što je paulovnija veoma otporna.
Pored ogrijeva, paulovnija se koristi i kao tehnička građa za izradu jahti, namještaja i muzičkih instrumenata. Za ogrijev stigne za tri-četiri godine, dok za ostale namjene treba da raste osam-devet godina. Može da se sadi na njivama najviše do 1.200 metara nadmorske visine. Stabla paulovnije gore kao plin, a lišće se koristi kao stočna hrana, a od sve te biljne mase se prave briketi i pelet. Može da se sadi tokom cijele godine, da se siječe najmanje deset puta i da opet naraste stablo. Kalorijska vrijednost kubika paulovnije je ravna jednom kubiku mrkog uglja.