Međunarodna pomoć: Donatori i političari “pojeli”milijarde dolara

dolari-pomoc-BiH

U periodu od 1992. do 2000. godine BiH je primila između 46 i 53 milijardi američkih dolara međunarodne pomoći, tvrdi to Žarko Papić, analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva.

Prema podacima do kojih je došao, najviše novca BiH donirala je Evropska komisija, čak 2.5 milijardi dolara, dok su članice EU dodatno dale 1.8 milijardi. Svjetska banka je odobrila 1.1 milijardi pomoći za implementaciju 53 projekta u BiH, a USAID 890 miliona dolara. Interesantno je spomenuti da je ovo najveća svota novca koju je Svjetska banka dala jednoj zemqi koja je tek izašla iz rata. Ovaj novac je uglavnom išao na obnovu porušene infrastrukture, povratak izbjeglica, te kreiramje multietničkih zajednica.

Papić procjenjuje da je tek oko 40-50 odsto ove međunarodne pomoći ušlo u BiH, dok je ostatak uglavnom ostajao u zemljama-donaorima, koji su ovim novcem plaćale svoje kompanije, te konsalting i projektanske kuće, koje su se bavile implementacijom projekata pomoći u BiH.

“Sam sistem međunarodne “industrije pomoći” bio je korumpiran. To nije nikakva tajna Ako se pogleda on je karakterističan za sve zemlje koje su prošle kroz rat. Međunarodne organizacije ili vlade koje su htijele da doniraju određeni novac BiH, gotovo uvijek su za implementaciju projekta pomoći angažovale kompanije iz svojih zemalja, a koje su za svoje usluge uzimale ogroman novac. Koliko su se bahato ponašali može se vidjeti i iz podatka da su inostrani konsultanti imali dnevnice koje su se kretale i do 1.000 dolara “, objašnjava Papić.

zarko-papic
Papić: Sistem međunarodne “industrije pomoći” bio je korumpiran

Problem je, kako kaže, i što se i za većinu novca koji je ušao u BiH ne zna tačno gdje je završio, i na šta je tačno potršen, zbog nepostojanja adekvatne evidencije. Naime, sve do 1998. godine nadležni nisu vodili nikakvu evidenciju o potrošnji doniranih sredstava.

Prema njegovim riječima, u periodu “ratne ekonomije”, sve forme kriminalnog ponašanja su bile moguće, jer su bile povezane sa “kraljevima rata”. Zbog toga i njegova pretpostavka, da svi oni koji su obezbjeđivali korupciju tokom rata, to činili i radili i poslije rata. Tamo gdje su mogli, i kada su mogli.

“Položaj ovisnosti o inostranoj pomoći je bio vrlo plodan za korupciju. Kriminalni političari iz tog doba su bili ključni ljudi za međunarodnu zajednicu, jer su oni u većini slučajeva pod kontrolom držali gotovo sve, pa i potencijalne snabdjevače roba i usluga. Prilikom realizacije projekata obnove kuća pojedinci su uzimali ogroman novac. Na primjer, ako je nešto koštalo 30.000 maraka, oni su kroz papire prikazivali mnogo veće cifre, i to po nekoliko puta “, navodi Papić, ističući da je RS sve do 1998. godine bila pod svojevrsnim embargom međunarodnih organizacija, te stoga ne treba da čudi podatak da je preko 90 odsto pomenute pomoći završilo na prostoru FBiH.

Papić kaže kako vlasti u BiH nikada nisu uspjele da sprovedu ozbiljniju istragu, kojom bi se utvrdilo koliko je novca uistinu donirano BiH, i na šta je taj novac potrošen. Nije pomoglo ni formiranje komisije koja se trebala pozabaviti ovom problematikom.

I ovo je, smatra Papić, jedan od pokazatelja koliko se korupcija duboko ukorijenila u sve spore društva, ali i da određenim političkim centrima moći, koji vuku korijene još iz 90-tih, nije u interesu da se otkrije prava istinu o tome gdje su potrošene desetine milijardi maraka.

Savjet ministara BiH sve do 2001. godine nije vodio nikakvu evidenciju o međunarodnim donacijama, a i kada je počeo, ona je uglavnom bila nepotpuna. Takođe, ni međunarodne organizacije koje su donirale novac nikada nisu objavile konsolidovane izvještaja o veličini finansijske pomo}i BiH.

Papić kaže da je do podataka o iznosu doniranih sredstava BiH došao analizirajući godišnje finansijske izvještaje inostranih zemalja, dodajući i da mu se niko iz vlasti nikada nije obratio i zatražio pomoć i ustupanje dokumentacije koju je prikupio tokom godina.

Komisija koja je trebala da obavi “Papićev posao”, formirana je u nekoliko navrata. Bezuspješno. Rezultata nije bilo. A onda su aktuelni poslanici u Parlamentu BiH konstatovali kako više nema ni svrhe upuštati se u jedan ovakav posao, koji je navodno unaprijed osuđen na propast.

Jedino što je ova komiisja uspjela da otkrije tokom višegodišnje istrage, jeste da uđu u trag – na šta je potrošeno sedam milijardi maraka. Gdje je završilo još 40-tak milijardi međunarodne pomoći, izgleda da više nikog ne interesuje.

Borislav Bojić, nekadašnji član ove komisije ističe kako je istraga bila svakodnevno blokirana i opstruisana sa svih strana, a pogotovo od strane bošnjačkih političara, ali i zvaničnih državnih organa. Mišljenja je kako više nema ni političke saglasnosti da se po ovom pitanju nešto uradi.

Možda to i ne treba da čudi s obzirom da su glavni za donacije, u pomenutom periodu, bili tadašnji čelni ljudi SDA, koji i danas u svojim rukama imaju najveću političku moć u FBiH, ali i BiH.

  • Ukupna pomoć BiH – 80 milijardi dolara

Procjenjuje se da je ukupna pomoć međunarodne zajednice BiH, u humanitarnom smislu, te uspostavljanju mira i ekonomskoj obnovi iznosila čak 80 milijardi američkih dolara za period 1992 – 2000. godine. U ovu svotu su uključeni i svi troškovi međunarodnih organizacija, ali i međunarodnih vojnih snaga. Za “čuvare mira” je izdvojeno čak 15 milijardi dolara, dok je tri milijarde dolara manje utrošeno za rekonstrukciju i obnovu BiH. Za humanitarnu pomoć je izdvojeno osam milijardi dolara.

 V. Zeljković