Kako funkcionišu kriptovalute: Prevara ili …

kriptovalute

Ideja o bitkoinu je rođena u vrlo zanimljivom trenutku, tokom posljednje velike finansijske krize. White paper o bitkoinu objavljen je 31. 10. 2008. na bitcoin.org i o tome su obaviješteni članovi jedne mailing liste posvećene kriptografiji. Inače, White paper je potpisao Satoši Nakamoto, čiji je identitet do danas ostao nepoznanica i za koga se vjeruje da posjeduje oko milion bitkoina. Tajming je bio odličan, jer je logično da ljudi budu otvoreni za alternativni finansijski sistem baš onda kada aktuelni finansijski sistem pokazuje sve svoje slabosti. Međutim, osim malog broja zaljubljenika u kriptografiju, bitkoin u početku nije uspio da privuče mnogo pažnje. Prva bitkoin transakcija kojom je plaćeno nešto u realnom svijetu odigrala se 22. 05. 2010. godine, dvije pice su plaćene ukupno 10.000 bitkoina. To danas vrijedi oko 27 miliona dolara!

Bitkoin je tek 2013-te privukao pažnju javnosti, kada mu se vrijednost kretala u rasponu od 12 do 1.200 dolara. Godinu su obilježili kiparska kriza, krah bitkoin berzi, pad Silk Roada – najvećeg Dark Web marketa, i nagli rast cijene na jesen, iniciran povećanom potražnjom na kineskom tržištu. Početkom 2014. godine, vrijednost pada na oko 200 dolara i naredne dvije godine mediji su se slabo bavili bitkoinom, jer je cijena bila relativno mirna. Ipak, iza kulisa se puno toga dešavalo, nastao je veliki broj novih kriptovaluta, sve više krupnih kompanija i institucija krenulo je da ekserimentiše sa blockchain tehnologijom i puno kapitala je počelo da ulazi u cijelu tu oblast.

Većina kriptovaluta je u ovoj godini dostigla rekordne vrijednosti

Prošle godine kriptovalute ponovo dolaze u žižu javnosti i tu ostaju, čini se, trajno. Posljednjih par mjeseci većina kriptovaluta dostiže rekordne vrijednosti što dodatno povećava interesovanje. Još uvjek na svakog korisnika kriptovaluta u svijetu dolazi oko hiljadu ljudi koji ih nikad nisu koristili, ali čini se da je samo pitanje vremena kada će se taj odnos značajno promijeniti. Svaka krupna inovacija traži vrijeme da se ljudi na nju prilagode. Internetu i mobilnim telefonima su bile potrebne decenije da postanu mainstream, neće ni bitkoinu trebati manje.

Šta je zapravo bitkoin i zašto se toliko prašine diže oko blockchain tehnologije koja je u osnovi svih kriptovaluta? Bitkoin je digitalna, decentralizovana kriptovaluta. Postoji samo u digitalnom obliku, nema ga u formi novčanica ili kovanog novca. Decentralizovana je zato što njime ne upravlja centralna banka ili bilo koja druga institucija, već isključivo njegovi korisnici. Kriptografija se koristi za verifikaciju transakcija i kreiranje novih jedinica valute, otuda “kripto”.

Posrednici mogu da nam blokiraju račun, zamrznu sredstva na njemu ili uvedu razne vrste ograničenja. Sada, po prvi put, više ne moramo da ih koristimo

Prvi put u istoriji, možemo slati novac na daljinu, bez posrednika. Pomislimo na trenutak šta to znači? Okruženi smo posrednicima. Kad god želimo da pošaljemo bilo šta, pismo, novac, paket, e-mail, SMS… moramo da koristimo posrednika. Oni obično povećavaju troškove procesa, unose kašnjenje i predstavljaju rizik. Oni čuvaju veliku količinu naših podataka koji mogu biti zloupotrijebljeni od strane nekoga iznutra ili hakera. Posrednici mogu da nam blokiraju račun, zamrznu sredstva na njemu ili uvedu razne vrste ograničenja. Sada, po prvi put, više ne moramo da ih koristimo. To je ono što nam bitkoin daje – potpunu kontrolu nad našim novcem i slobodu da ga koristimo na način na koji mi želimo.

Kriptovalute, su, za razliku od tradicionalnih valuta, nezavisne od politike i centralnih banaka

Bitkoin je, za razliku od tradicionalnih valuta, nezavistan od politike i centralnih banaka. Dostupan je svakome, bez obzira na nacionalnost, pol, uzrast, materijalno stanje, vjeroispovijest… Oko 40 odsto svjetskog stanovništva nema pristup standardnim finansijskim servisima (bankonvni račun, kartice, PayPal…) i tim ljudima bitkoin daje mogućnost da ostvare finansijsku interakciju sa ostatkom svijeta i da postanu aktivni učesnici u svjetskoj ekonomiji, obogaćujući je na taj način. Nacionalne valute su dizajnirane tako da vremenom, kroz inflaciju, gube na vrijednosti. Za razliku od njih, ukupan broj bitkoina je unaprijed određen algoritmom i ako se broj korisnika bitkoina bude povećevao, cijena će mu neminovno rasti.

Kada je bitkoin nastao, na svakih 10 minuta se generisalo 50 novih bitkoina. Algoritam je takav da se brzina generisanja na svake četiri godine prepolovljava, tako da se trenutno generiše 12,5 bitkoina na 10 minuta. Posljednji, od ukupno 21.000.000 bitkoina biće generisan 2140. godine. Pošto bitkoin nema centralni server koji kontroliše cijeli sistem, mora da postoji negdje neki hardver koji održava bitkoin mrežu. Taj hardver daju na raspolaganje mreži takozvani “rudari” i ti novogenerisani bitkoini služe upravo kao motiv rudarima da svoj hardver stave mreži na raspolaganje. Na početku se “rudarilo” procesorima, zatim jakim grafičkim karticama, a sada se bitkoin rudari isključivo specijalizovanim ASIC hardverom.

Baza svih bitkoin transakcija koje su se ikada desile skladišti se u vidu lanca blokova (otuda blockchain). Posao rudara je da nove transakcije pakuju u blokove. Rudari se zapravo takmiče ko će prije da riješi komplikovanu kriptografsku funkciju, čije rješavanje predstavlja kreiranje novog bloka. Kada se blok kreira, rudar koji je prvi riješio funkciju obavještava ostale rudare da ima rješenje, oni provjeravaju validnost tog rješenja i, ako je sve u redu, rudar dobija 12,5 bitkoina i trka za rješavanje nove funkcije i kreiranje novog bloka ponovo počinje. To je proces koji se ponavlja u prosjeku na svakih 10 minuta. Rudari širom svijeta investiraju puno novca u hardver za rudarenje, jer je šansa da baš oni prvi riješe funkciju i dobiju nagradu direktno proporcionalna snazi njihovog hardvera.

Uloga rudara je veoma bitna, jer njihova brojnost i snaga njihovog hardvera zapravo čuva cijeli sistem i čini ga bezbjednim. Kod rudarenja je pravilo da ono oko čega se složi većina postaje zakon za sve. Kada bi neko želio da ugrozi mrežu, morao bi da ima jači hardver nego što ima cijeli ostatak mreže, a za to bi vjerovatno morao da potroši nekoliko milijardi dolara. Čak i ako bi to uspio, veoma je ograničen broj stvari koje bi mogao da radi: ne bi mogao da mijenja istoriju, ne bi mogao da drugima skida bitkoine sa računa, samo bi mogao svoje bitkoine da potroši dva puta (“double spend”). Istoriju ne bi mogao da mijenja jer su svi blokovi povezani u lanac, a svaki blok sadrži hash (kriptografski identifikator) prethodnog bloka, tako da bi svaka, pa i najmanja promjena u nekom od starijih blokova prouzrokovalu promjenu svih blokova poslije njega. Tuđe bitkoine ne bi mogao da troši, jer bi mu za to bili potrebni privatni ključevi korisnika, a oni su poznati samo tom korisniku.

Svako ko se odluči da rizikuje i kupi određen broj bitcoina treba da se dobro informiše i ne ulazi u sumnjive transakcije

Naime, pri kreiranju bitkoin novčanika, korisnik dobija par ključeva – privatni i javni. Javni ključ služi da generiše adresu na koju mu drugi korisnici mogu slati bitkoine i nije nikakav problem ako i drugi znaju za njegov javni ključ (zato se tako i zove). Privatnim ključem se potpisuju sve transakcije na tom novčaniku i on se mora čuvati u tajnosti, jer ko god kontroliše privatni ključ taj kontroliše i bitkoine u datom novčaniku. Osim što mora da pazi da drugi ne dođu do njegovog privatnog ključa, korisnik mora da pazi da on ne izgubi taj ključ, jer su u tom slučaju i njegovi bitkoini nepovratno izgubljeni.

Pored rudara, postoji još jedna veoma bitna grupa korisnika – “ful nodovi” (full node). “Ful” zbog toga što čuvaju na svom hard disku kompletnu istoriju svih bitkoin transakcija koje su se ikada desile. Oni su povezani u peer-to-peer mrežu, stalno međusobno razmjenjuju podatke i obavljaju dvije bitne funkcije.

Za razliku od dionica koje rastu i padaju u zavisnosti o poslovanju firme, kriptovalute mnogo češće osciluju i zavise isključivo od potražnje na tržištu

Prva od njih je verifikacija transakcija i blokova. Kad god neko hoće da pošalje bitkoine, on potpiše transakciju svojim privatnim ključem i prosljeđuje je prvom ful nodu sa kojim može da se poveže. Ful nod tada provjerava tri stvari: Da li je potpis pošiljaoca validan? Da li je bitkoin adresa primaoca validna? Da li pošiljalac ima dovoljno bitkoina da izvrši željenu transakciju? On može da provjeri to jer ima kod sebe bazu svih transakcija koje su se ikada desile, pa tako zna u svakom trenutku koliko se tačno bitkoina nalazi na određenoj adresi. Kada provjeri sve te stvari, ako je provjera uspješna, on transakciju šalje ful nodovima sa kojima je direktno povezan u peer-to-peer mreži. Oni ponovo rade sve te provjere i šalju dalje transakciju, sve dok do svih u mreži ne stigne informacija o toj transakciji. Djeluje kao dugačak i komplikovan proces, pogotovo ako imamo u vidu da obično u svakom trenutku ima oko šest do sedam hiljada ful nodova koji su onlajn, međutim sve se to obavi za manje od jedne sekunde. Na nodove su povezani i rudari i od njih dobijaju informacije o novim transakcijama koje treba da ubace u blokove.

Druga bitna funkcija je upravo to što čuvaju kompletnu istoriju bitkoin transakcija na svom hard disku. Kada nam je neka baza podataka bitna – radimo bekap. Kada nam je baš bitna – radimo bekap više puta. Baza bitkoin transakcija je “bekapovana” na šest do sedam hiljada računara širom svijeta u svakom trenutku i ne samo to, nego se sve te kopije baze automatski ažuriraju u realnom vremenu. Sada, kad to znamo, ne treba da čudi što se toliko velikih kompanija i institucija interesuje za ovu tehnologiju, jer pričamo o protokolu za slanje i skladištenje informacija koji je bezbjedniji od bilo čega što danas poznajemo. U slučaju bitkoina, ta tehnologija je primijenjena za kreiranje nove valute, ali slanje digitalnog novca nije ništa drugo nego slanje informacije – informacije o promjeni stanja na računima. Zbog toga se ova tehnologija, uz male izmjene, može koristiti za slanje i skladištenje bilo kog tipa podataka.

Kada god nam je bitno da imamo bazu podataka koja je vjerodostojna, gdje se istorija ne može mijenjati, ni “iznutra”, ni “spolja”, gdje se tačno zna ko je i kad potpisao određeni unos u bazu, gdje svaki unos verifikuju svi ostali učesnici u sistemu prije nego što unos trajno postane dio baze – blockchain tehnologija nudi rješenje. Priča se da će ova tehnologija potpuno reformisati finansijski sektor, ali on je samo jedan od mnogih gdje će se ova tehnologija koristiti. Tu su i osiguranje, novi modeli upravljanja, vlasnički listovi, registracija vozila, matične knjige, IoT, e-glasanje, e-notarizacija, provjera autentičnosti dokumenata, autorska prava… i mnogi drugi koje trenutno ne možemo ni da zamislimo.

Jedno je sigurno – kriptovalute i blockchain tehnologija su budućnost koja je bliža nego što mnogi smatraju. Od onih koji su uopšte i čuli za bitkoin, većina nažalost misli da je to samo dark web valuta i virtuelni novac za igranje na berzama, ne vide dalje od toga. Doduše treba naglasiti i da svako ko se odluči da rizikuje i kupi određen broj bitcoina ili neke druge kriptovalute treba da se dobro informiše i ne ulazi u sumnjive transakcije.

Bitcoin se u Sloveniji može kupiti na benzinskim pumpama Petrol

Od kuda krenuti? Najbolje je krenuti od berze, odnosno od mjesta gdje se može pratiti prodaja i potražnja za kriptovalutama. Postoji nekoliko specijalizovanih web stranica recimo – Coin Market Cap. Riječ je o web stranici na kojoj se vide gotovo sve kriptovalute koje su na tržištu, obim trgovanja, cijena pojedinačnog coina, promjena cijene u zadnja 24 sata, te graf sa cijelom istorijom kretanja cijene dotične valute.

Za razliku od dionica koje rastu i padaju u zavisnosti o poslovanju firme, kriptovalute mnogo češće osciluju i zavise isključivo od potražnje na tržištu. Postoje primjeri onih koje su jako rasle u početku i zatim jako pale, pa čak i nestale sa tržišta. Moramo odmah naglasiti da su neke valute nastale isključivo kao – scam, odnosno prevara i zato su nestale i tako jako pale. Ne treba bježati od činjenice da će uvijek biti onih koji će pokušati izvesti Internet prevaru. Ali, većina kriptovaluti ipak nije prevara.

Vratimo se na kupovinu kriptovalute. Kliknuli ste na valutu koja vas zanima i dobili ste novi ekran. Pri dnu ekrana nalaze se tri taba – Charts, Markets i Social.

Nas zanima tab – Markets. Klikom na taj tab dobijate popis marketa, odnosno web stranica gdje se može trgovati sa dotičnom valutom. Jedna od boljih web stranica za trgovanje je bittrex.com.

Za kraj – kupovina i prodaja kriptovaluti je relativno jednostavna i izuzetno zabavna, alii može se izgubiti (ili zaraditi) novac pa treba biti jako oprezan. Niko ne može reći sa sigurnošću da li će neka kriptovaluta rasti ili padati i u kojem intervalu, pa sve što se radi, radi se na vlastitu odgovornost.

Što se tiče našeg regiona, bitcoin je moguće kupiti na bitcoin bankomatima u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Takođe, bitcoin u Sloveniji se može kupiti i na benzinskim pumpama Petrol. Listu bitcoin bankomata po državama može se pronaći na sajtu www.coinatmradar.com/countries/.