Projekat Hyperloop: Kako ćemo putovati u budućnosti?

Svakim danom postaje sve izvjesnije kako ćemo uskoro putovati u vakuumskoj cijevi brzinom 1.200 km/h, jer je projekat Hyperloop Elona Muska već daleko od same ideje.

Čovječanstvo danas posjeduje takva znanja i tehnologije da je moguće ostvariti i najluđe, nekad i nezamislive ideje. Inovativnim inženjerima, konstruktorima i vizionarima, nesputanim financijama, na raspolaganju su sva čuda tehnike kojima realiziraju ideje. Jedna od omiljenih ideja u cijeloj povijesti čovječanstva uopšte su putovanje i brzina kojom se kreće i upravo se na tome području i dalje ubrzano radi.

Automobilski je saobraćaj ionako postao prespor, a sve je zagušeniji i vazdušni. Ni vozovi koji voze brzinama 300, 400, pa i 500 km/h uskoro nam neće biti dovoljno brzi. Već u sljedećih desetak godina međugradskim bismo linijama mogli putovati brzinama većim od 100 km/h.

U Saveznoj američkoj državi Nevada izgrađen je probni poligon

Futuristički Hyperloop najbolji je primjer putovanja budućnosti. Projekat je to koji je pokrenula jedna od kompanija u vlasništvu Elona Muska, a riječ je o putovanju u kapsuli koja se kreće unutar cijevi. Projekat je u razvoju od 2013. i dosad je odmakao poprilično daleko. U Saveznoj američkoj državi Nevada izgrađen je i probni poligon, odnosno dio tube dugačak nekoliko kilometara, u kojemu se testira nova tehnologija.

Hyperloop je zamišljen tako da se kreće brzinom 1.200 km/h, a prva dionica na kojoj će voziti bila bi od Los Anđelesa do San Franciska. Udaljenost na kojoj se autom treba voziti cijeli dan, Hyperloop će prijeći u samo 35 minuta.

Unutar cijevi je kupola koju pokreće elektromagnetni pogon. Slično kao u Bullet vozova, kupola će se kretati na vazdušnom jastuku

Ideja je poprilično jednostavna. Unutar cijevi je kupola koju pokreće elektromagnetni pogon. Slično kao u Bullet vozova, kupola će se kretati na vazdušnom jastuku, odnosno na principu magnetne levitacije. A, iako u cijevi nije stopostotni vakuum, mali otpor vazduha dodatno će olakšati postizanje većih brzina. Cijev, odnosno tuba ili staza po kojoj će voziti Hyperloop, trebala bi biti iznad tla, na nosivim betonskim stubovima otpornim i na jače potrese.

Osim kompanije Elona Muska, potencijal ovakve vrste putovanja prepoznalo je još nekoliko kompanija. Jedna je u vlasništvu bivšega Muskova partnera, koji razvija svoju verziju pod nazivom Arrivo, a tu je i evropski TransPod.